Od Bojana Smiljanić July 25, 2022 U Kreativne industrije

Zašto je kreativna komunikacija ključ dobrog marketinga?

Čak i dok komuniciramo licem u lice, ne komuniciramo samo rečima koje izgovaramo. Komuniciramo i našom pojavom, izgledom, bojom glasa, visinom tona, govorom tela, facijalnim ekspresijama, kao i emocijama koje utiču na sve prethodno spomenuto.

Tokom poslovnog sastanka, neke važne prezentacije ili prodaje, svi ovi načini komunikacije utiču na to da li ćemo biti dovoljno uverljivi u našoj priči da su ideja o kojoj govorimo ili proizvod koji nudimo vredni nečijeg vremena, pažnje ili kupovine.

U medijima i marketingu postoji više načina da se putem kreativnih komunikacija čitaoci, gledaoci ili slušaoci informišu, obrazuju, zabave ili ubede u nešto. Osim reči, za ovu svrhu koriste se često i fotografije, video snimci, muzika, zvukovi, određene boje, govor tela i facijalne ekspresije. Cilj kreativnih komunikacija pored informisanja, obrazovanja i zabave je i povezivanje sa auditorijumom (čitaocima, gledaocima, slušaocima), sticanje njihovog poverenja i uticaj na njihove emocije i životne i kupovne odluke i navike.

Agresivne reklame

Danas kada reklame iskaču iza svakog ćoška, prekidaju nas dok uživamo u dobrom filmu, muzici ili čitanju teksta na internetu, više nas čine nervoznima nego što će da nas ubede da učinimo ono što nam predlažu ljudi iz reklame ili što će da nas navedu da kupimo određeni proizvod koji nam se putem reklame preporučuje. U moru reklama zaista je teško privući pažnju potencijalnog kupca. Posebno ako se pritom koristi agresivan ton, izazivanje straha ili „nabijanje kompleksa“ uz vidan nedostatak poslovne etike i estetike.

Pre par godina neko veoma kreativan i sa vrlo neobičnim smislom za humor, našalio se na račun agresivnih reklama koje izazivaju strah u ljudima i smislio reklamu za „panda sir“. Ova reklama me uvek oraspoloži i slatko nasmeje i sigurno bih kupila panda sir da naiđem na njega u prodavnici, ali ne zato što mi je panda iz reklame „uterala strah u kosti“ već zbog sjajnog smisla za humor autora reklame.

Nikad ne reci ne pandi 🙂 Reklama za panda sir 🙂

Ranije je takav način komunikacije (agresija, izazivanje straha, isticanje ljudskih nedostataka, nabijanje kompleksa, pasivno agresivno vređanje i sl.) putem reklama možda i prolazio i davao rezultate u vidu povećane prodaje nekog proizvoda, ali danas kada su ljudi obrazovaniji, informisaniji, medijski i informatički pismeniji… kreativci iz marketinškog sektora pre se odlučuju za neke suptilnije i kreativnije stilove komunikacije poput Native advertizing (prirodno oglašavanje) i Storytelling (pričanje priča).

Native advertizing i Storytelling

Native advertizing i Storytelling su najjednostavnije rečeno promotivni sadržaji koji će putem neke interesantne priče privući pažnju čitaoca, gledaoca ili slušaoca, a reklama će se spontano i nenametljivo provući kroz priču u vidu preporuke. Za ovakav vid komunikacije je potrebno mnogo kreativnosti. I naravno iskrenosti. Jer čak i putem ovakvog nenametljivog reklamiranja nije teško uočiti laž ili pokušaj manipulacije, ukoliko osoba koja preporučuje nešto ni sama ne veruje u to što piše ili govori. Native advertizing i storytelling su po mom mišljenju najelegantniji i najsmisleniji stilovi marketing komunikacije, koji na nekom višem nivou povezuju prodavce i potencijalne kupce. Posebno ako tu priču prati i doza iskrene emocije i kvalitet proizvoda ili usluga koje se nude.

Kreativne komunikacije

Prilikom osmišljavanja reklama ili dizajniranja promotivnih sadržaja i drugih promotivnih materijala, pažljivo se biraju ili kreiraju reči, boje, fotografije, video snimci i informacije koje interesuju ljude iz određene ciljne grupe i ti promotivni materijali se prosleđuju njima. Pre nego što neko odluči da proizvede ili ponudi neki proizvod ili uslugu, mora unapred da zna kome su taj proizvod ili usluga namenjeni. Odnosno, mora da bude svestan ko su ljudi iz njegove ciljne grupe i da proizvod, usluge i promotivne sadržaje prilagodi njima. Cilj kreativnih komunikacija je da se istaknu realne prednosti proizvoda ili usluge uz zanimljivu priču uz koju kupac može nešto i da nauči, zabavi se a pritom se dodatno informiše o proizvodu ili usluzi.

Boje i fotografije u promotivnim materijalima

Jedan od načina kreativnih komunikacija je i obraćanje putem boja na fotografiji. Veruje se da svaka boja nosi određeno značenje i izaziva posebnu vrstu emocije kod čoveka. Tako npr. za crvenu boju se veruje da predstavlja ljubav, strast ili hitnost. Ljubičasta je drugo ime za kreativnost. Crna označava ozbiljnost. Zelena brigu o prirodi. Plava smiruje… itd.

Fotografija nekad zaista govori više od hiljadu reči pa dodatni tekst nije ni potreban, ali uglavnom tu fotografiju prati dodatni, kratki, prepoznatljiv i lako pamtljiv tekst u vidu slogana.

TV reklame koje privlače pažnju

Najbolje reklame su one koje u sebi sadrže neku priču umesto klasičnog ubeđivanja. Kada npr. na tv-u gledamo neku reklamu sa radnjom tokom koje u prvom trenutku nismo sigurni da li je u pitanju film, serija ili reklama. U pitanju su reklame koje prate priče i emocije sa kojima se gledaoci mogu poistovetiti ili ih te reklame toliko zabave i nasmeju da i sami odluče da postanu korisnici proizvoda ili usluga koje se reklamiraju. Kreatori reklama elegantno nas putem interesantne priče ili humora ubede da postanemo ljubitelji određenog brenda ili proizvoda, iliti deo plemena.

Radnju u tv ili radio reklami prati i određena, dobro uklopljena muzika, koja uz facijalne ekspresije glumaca, njihov govor tela i izgovorene reči, naglašava trenutne emocije i raspoloženja. Muzicka numera koja prati reklamu ponekad nema reči. Ima ulogu da svojim ritmom i tonovima samo naglasi određene emocije. A ponekad, u pozadini radnje iz reklame, ide neka dobro poznata numera ili kreativna, vesela pesma u rimi koja gledaoce dodatno zabavi i informiše o proizvodu. Ovakve kreativne reklame gledaocima ili slušaocima uglavnom zaokupe pažnju i odgledaju ih do kraja. Ne uzimaju daljinski u ruke da promene kanal dok prođe reklamni blok.

Povezivanje sa ljudima – potencijalnim kupcima ili korisnicima usluga

Što se više vremena i pažnje posveti upoznavanju ljudi iz ciljne grupe, tokom kojeg se prikupe dodatne informacije o njihovim interesovanjima, pitanjima, problemima, željama, planovima, stilovima života, navikama, godinama, stepenu obrazovanja i sl., to će im se bolje predstaviti i proizvod koji se nudi. Odnosno, bolje će se naglasiti njegove realne prednosti i koristi koje će biti od značaja ljudima iz ciljne grupe. Te prednosti i koristi uklopljene na kreativan način u dobru priču, privući će i pažnju potencijalnih kupaca a samim tim povećaće se i tražnja, odnosno prodaja.

Bojana Smiljanić