Od Bojana Smiljanić August 20, 2020 U Kreativne industrije

E-knjige, pisana reč & štampa

Ljudi su oduvek tražili načine da izraze svoje misli i prenesu poruke. U početku su se izražavali slikama, simbolima, pisali po pećinama, tablicama a vremenom je došlo i do razvoja pisma. Najbolji sistem pisma koji je čovek izumeo je azbuka (abeceda) jer sa slovima azbuke možemo graditi reč koju god želimo.

Pre otkrića štampe broj pismenih ljudi bio je veoma mali. Uglavnom su to bili vladari, sveštenici i mudraci koji su pisali da bi očuvali predanja plemena, kao i njegove zakone. Do ubrzanog razvoja pismenosti i širenja ideja i znanja dolazi tek nakon što je Gutenberg izumeo štamparsku presu. Prva odštampana knjiga bila je Gutenbergova Biblija u četrdeset i dva reda.

Širenje pismenosti i razvoj jezika (zanimljivost)

Tokom srednjeg veka latinski se smatrao jezikom učenih ljudi pa su prve knjige štampane na latinskom jeziku. Vremenom počinju da se štampaju i na drugim jezicima. Širenju pismenosti i štampanju knjiga i na drugim jezicima značajno je doprinela i Biblija. “Izdanja Biblije na narodnim, živim jezicima vanredno su snažno podstakla razvoj pismenosti. U doba strasnih verskih raspri – pa otud i vatrenog verskog ubeđenja – ljudi su učili čitati samo zato da bi čitali Bibliju. Uticaj Biblije proširio se na velika prostranstva u razdoblju velikih hrišćanskih misionarskih poduhvata, u XVIII veku. Do danas je Biblija (ili bar njeni delovi) prevedena na više od hiljadu jezika – i u mnogima od njih ona je opet bila prva štampana knjiga. Pre nego što je mnoga od tih Biblija štampana, često nije postojao nikakav pisani jezik, pa su prevodioci morali najpre da sastavljaju azbuke i da govorni jezik transkribuju u pisani oblik. Tako je Biblija pomogla da se stvore novi pisani jezici u mnogim delovima sveta. Na taj način, ona je, uzgredno, delovala poput prvih Biblija na evropskim narodnim jezicima: podstakla je razvoj novih književnosti, i nacionalnu svest čiji razvoj one potpomažu.”[1]

Gutenbergova Biblija

Najtraženije knjige

Biblija, rečnici i knjige koje su pružale važne informacije u početku su bile među najtraženijim knjigama. “Većinu bestselera u XV I XVI veku činile su verske knjige; no od samog početka ljudi su objavljivali i knjige čija je glavna svrha bila da zabave. Krajem XVI veka živo se trgovalo onim što sada nazivamo književnošću “bekstva iz stvarnosti”. U višim slojevima bile su popularne priče o idiličnom životu “vila” i “pastira” koji često behu prerušene fine dame i gospoda. No za manje istančan ukus postojala je sasvim drukčija hrana: senzacionalne priče o životu na dnu, koje su stremile da u čitaocu izazovu jezu i stravu, otkrivajući mu pokvarenost sveta i opasnosti života u velikim gradovima.” [2]

Sa razvojem pismenosti i štampe porasla je tražnja i za nekim drugačijim sadržajem. Počinju da se štampaju knjige poezije, putopisi, dečje knjige, školske knjige, stručne knjige, zabavne knjige, kuvari, časopisi…

Vizuelni izgled i cena knjige

O vizuelnom izgledu knjige oduvek se vodilo računa. Zbog toga su prvi štampari težili da štampane knjige što više liče na rukopisne knjige kako bi ih čitaoci bolje prihvatili. Njihova cena je u početku bila previsoka za većinu stanovništva ali sa napretkom štamparstva i cena knjige postajala je sve povoljnija.

Nagli napredak štamparstva

  • Godine 1811. izumljena je parna štamparska presa. Direktor londonskog lista Tajms nazvao je to “najvećim napretkom u štamparstvu od vremena otkrića same veštine”.
  • Pronalazak rotacione prese 1848. godine omogućio je da se štampa 8000 listova na sat.
  • Prva uspela mašina za slaganje slova napravljena je 1879. godine za Tajms
  • 1798. godine francuz Nikola Luj Rober pronašao je mašinu za proizvodnju hartije koja je cenu hartije snizila skoro za polovinu. Do tada se hartija proizvodila rukom i taj proces je bio spor i skup.
  • 1844. godine Fridrih Gotlib Keler, tkač iz Saksonije, uspeo je da napravi hartiju od drveta, odnosno od kašaste drvne mase, tzv. drvne pulpe. Hartija napravljena od kašaste drvne mase počela je da se upotrebljava širom sveta za štampanje novina, jeftinih časopisa, plakata, oglasa, kataloga itd.
  • Otkako je 1830. godine pronađena mašina za obradu kartona, britanske i američke knjige počele su se uglavnom prodavati povezane u platno. Od prvih dana štamparstva pa sve do tada štampari su knjige obično prodavali napovezane, u grubo prošivenim listovima neobrezanih ivica. Kupac je knjigu slao knjigovescu, a ovaj je obrađivao listove i povezivao ih u u tvrde korice, koje su u početku bile načinjene od hrastovih daščica a kasnije od čvrstog kartona pokrivenog kožom.

Ovi izumi – zamenjivanje ručne štampe mašinskom, mašinska proizvodnja hartije i zamenjivanje ručnog povezivanja mašinskim – pojeftinili su knjigu. Prva dva pronalaska omogućila su, isto tako, štampanje novina i časopisa u velikim tiražima, što se počelo pojavljivati pred kraj XIX veka.[3]

Danas imamo priliku da štampane materijale viđamo na svakom koraku. Knjige u raznim formatima, časopisi, dnevne novine, priručnici, kalendari, cenovnici, štampa na majicama i šoljama, promotivni materijali… Igrom reči, boja i dizajna autori se trude da dopru do što većeg broja ljudi.

E-knjige

Kada su se pre par godina pojavile e-knjige, one su postale ozbiljna konkurencija štampanim knjigama. Sa razvojem tehnologije, tableta i e-čitača sve više ljudi daje šansu e-knjigama. Proizvodnjom e-čitača Kindle, Amazon je rešio problem umornih očiju koji se javljao tokom čitanja e-knjiga na drugim uređajima i time povećao broj ljubitelja e-knjiga.

Danas je mnogo jednostavnije objaviti e-knjigu nego izdati štampanu knjigu a veće su i šanse da dopre do ciljne grupe čitalaca bilo da se radi o nekom književnom delu, stručnoj literaturu, zabavnoj tematici ili promociji poslovanja.

Vreme će pokazati da li će e-knjige zameniti štampane kao što su štampane nekad davno zamenile rukopisne ili će knjige nastaviti uporedo da se kupuju i čitaju i u štampanom i u elektronskom obliku…

Bojana Smiljanić

U nastavku možete pogledati jedan interesantan video na ovu temu preuzet sa youtube kanala Bookvalisti…



[1] Komunikacija i jezik – Savremena ilustrovana enciklopedija – “Vuk Karadžić” Beograd, 1968

[2] Komunikacija i jezik – Savremena ilustrovana enciklopedija – “Vuk Karadžić” Beograd, 1968

[3] Komunikacija i jezik – Savremena ilustrovana enciklopedija – “Vuk Karadžić” Beograd, 1968